Što je kibernetička sigurnost i zašto je važna?

Kibernetička sigurnost, definirana kao skup tehnologija, procesa i kontrola namijenjenih zaštiti sustava, mreža, programa, uređaja i podataka od digitalnih napada, postala je neodvojiv dio svakodnevnog života i poslovanja. U svijetu sve veće digitalizacije, podaci su postali iznimno vrijedan resurs, a njihova zaštita ključna je za očuvanje financijske stabilnosti, intelektualne svojine i privatnosti korisnika. Suvremeni pejzaž prijetnji neprestano se razvija, a napadi postaju sve sofisticiraniji i učestaliji. To zahtijeva temeljnu promjenu u pristupu zaštiti, ne samo na razini tehnologije, već i na razini organizacije i individualne svijesti.

Analiza prijetnji pokazuje da, unatoč tehnološkim inovacijama i obrambenim softverskim rješenjima, ključni vektor napada i dalje ostaje ljudski faktor. Napadači često koriste psihološke manipulacije, poput osjećaja hitnosti, straha od gubitka ili obećanja nagrade, kako bi naveli pojedince na pogrešne korake, poput klikanja na zlonamjerne poveznice ili odavanja povjerljivih informacija. To naglašava da je uspješna kibernetička obrana u konačnici pitanje upravljanja rizikom koji proizlazi iz ljudskog ponašanja, a tek onda tehnološki problem. Stoga se i građani i poduzeća moraju prvenstveno fokusirati na razvoj "sigurnosne higijene."

Temelji Sigurnosti

Za obične korisnike, digitalna sigurnost počinje s temeljnim praksama koje značajno smanjuju rizik od napada. Prvi i najvažniji korak je upravljanje lozinkama. Preporučuje se korištenje složenih lozinki koje se sastoje od najmanje 16 znakova, uključujući velika i mala slova, brojeve i simbole. Svaka internetska usluga trebala bi imati jedinstvenu lozinku kako bi se spriječilo da kompromitirani podaci jedne usluge ugroze sve ostale račune.

Iznimno važan dodatni sloj zaštite je dvofaktorska (ili višefaktorska) autentifikacija (2FA/MFA), koja se nudi na većini internetskih servisa. Ova mjera zahtijeva unos dodatnog koda (npr. poslanog SMS-om ili generiranog aplikacijom) nakon unosa lozinke. Na taj način, čak i ako napadač ukrade lozinku, ne može pristupiti računu bez drugog faktora. U praksi, ova mjera izravno neutralizira posljedice kompromitirane lozinke, često rezultat phishing napada. To predstavlja savršen primjer lančane obrane, gdje jedna mjera preuzima obranu tamo gdje je druga propala.

Jedna od najraširenijih prijetnji, posebno za pojedince, je socijalni inženjering. To je psihološka manipulacija koja navodi ljude na pogrešne akcije. Primjeri socijalnog inženjeringa uključuju lažne e-poruke koje se predstavljaju kao bankovne obavijesti s ciljem krađe vjerodajnica, lažne nagradne igre koje traže osobne podatke, ili poruke o hitnoj promjeni lozinke zbog navodne kompromitacije računa. Prevaranti se često predstavljaju kao osobe od povjerenja, poput kolega, članova obitelji ili tehničke podrške. Ključne tehnike za prepoznavanje takvih napada uključuju oprez pri klikanju na sumnjive poveznice, provjeru identiteta pošiljatelja ili osobe koja vas kontaktira putem službenih kanala i provjeru autentičnosti web stranica prije unosa osjetljivih podataka. Dodatno, usluge poput haveibeenpwned.com omogućuju provjeru jesu li e-mail adrese kompromitirane u nekom od zabilježenih proboja podataka.

Početne smjernice i preporuke

• Koristite složene i jedinstvene lozinke. Ne koristite istu lozinku za više internetskih usluga.
• Uvijek uključite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA/MFA). To je ključni dodatni sloj zaštite.
• Razmislite prije nego kliknete. Budite sumnjičavi prema neočekivanim e-porukama, porukama ili telefonskim pozivima, posebno ako stvaraju osjećaj hitnosti ili straha.
• Provjerite izvor poruka i web stranica. Prije unosa podataka, provjerite autentičnost web stranice i provjerite je li URL adresa legitimna.
• Ažurirajte softver i operativne sustave. Redovita ažuriranja štite od poznatih ranjivosti koje napadači često iskorištavaju.

Ransomware incidenti sve učestaliji

Analiza trendova kibernetičkih napada u prvom kvartalu 2025. godine ukazuje na nastavak značajnog porasta ransomware napada. Ukupan broj žrtava navedenih na stranicama za curenje podataka porastao je za 213% u usporedbi s istim razdobljem 2024., s 1086 na 2314 žrtava. Ovaj porast događa se usprkos padu plaćanja otkupnina za 35% na godišnjoj razini. Ova naizgled kontradiktorna situacija može se objasniti strateškim pomakom kibernetičkih kriminalaca s fokusa na "kvalitetu" (nekoliko velikih meta spremnih platiti visoke iznose) na "kvantitetu". Ovaj pomak potaknut je rastom modela "ransomware-as-a-service" (RaaS), koji omogućuje i manje kvalificiranim skupinama da pokreću masovne napade po nižoj cijeni, ciljajući tisuće manjih subjekata u nadi da će barem manji postotak njih platiti. To znači da ni MSP-ovi više nisu "premali" da bi bili meta, što je ključan uvid za poslovni segment.

Uloga umjetne inteligencije

Integracija umjetne inteligencije (AI) u kibernetičku sigurnost predstavlja dvosjekli mač, stvarajući svojevrsnu "utrku u naoružanju" između napadača i branitelja. S jedne strane, kibernetički kriminalci koriste AI za automatizaciju socijalnog inženjeringa i stvaranje sofisticiranih, ciljanih napada brže nego ikad prije. S druge strane, tvrtke koriste AI kao moćnog saveznika u obrani, jer su klasični pristupi postali preopsežni i prekompleksni za isključivo ljudsku analizu. AI može analizirati ogromne količine podataka iz više izvora u sekundi, prepoznajući obrasce ponašanja i anomalije koje ljudski analitičari ne bi primijetili. Tvrtke koje u potpunosti koriste sigurnosnu umjetnu inteligenciju identificiraju i suzbijaju povrede podataka u prosjeku 74 dana brže od tvrtki koje ne koriste AI. Ovaj vremenski okvir je iznimno važan za poslovanje i reputaciju organizacije, čime ne korištenje AI-ja znači automatsko zaostajanje u obrambenoj spremnosti.

Zaključak i preporuke

U današnjem digitalnom dobu, kibernetička sigurnost više nije samo tehničko pitanje, već je ključni element poslovne strategije i osobnog preživljavanja u digitalnom prostoru. Za građane, otpornost počiva na razumijevanju osnovnih praksi: korištenju složenih lozinki, obaveznom uključivanju dvofaktorske autentifikacije i razvoju kritičkog razmišljanja za prepoznavanje socijalnog inženjeringa. Osobna svijest i odgovornost predstavljaju prvu i najvažniju liniju obrane.

Za mala i srednja poduzeća, kibernetička sigurnost mora biti tretirana kao kontinuirani proces, a ne kao jednokratna kupnja softvera. Najbolja obrana je višeslojna i obuhvaća strateške, procesno vođene okvire poput Zero Trust arhitekture, implementaciju sigurnosnih standarda i jasnu raspodjelu odgovornosti. Razumijevanje modernih prijetnji, poput strateškog pomaka u ransomware napadima, i korištenje naprednih tehnologija, poput umjetne inteligencije, ključno je za održavanje koraka s protivnicima. Konačno, usklađenost s regulatornim okvirima, poput GDPR-a i NIS 2 Direktive, nije samo pravna obveza, već temelj za izgradnju povjerenja i otpornosti poslovanja. U okruženju koje se neprestano razvija, proaktivan i informiran pristup jedini je put do istinske digitalne otpornosti.